KADULJA I SAĆE

KADULJA – Salvia officinalis (lat. salvare - spasiti, officinalis - ljekovit)

Kadulju su u prošlosti nazivali „svetom travom“. Rimljani i Grci su od nje spravljali antiseptične rastvore, gdje je kadulja imala status panacee, odnosno lijeka za sve bolesti i smatrana je svetom biljkom. Od tada potiče notorno pitanje: Cur moriatur homo, cui salvia crescit in horto? - Zašto da umre čovjek, kojemu kadulja raste u vrtu?

Sa cvjetanjem od svibnja do kraja srpnja, cvjetovi kadulje su bogati nektarom i odlična su paša za pčele. Sa jednog hektara može se dobiti 250-500 kg osvježavajućeg meda, koji sadrži veliki postotak vitamina C. Od kadulje se koristi isključivo list koji je najljekovitiji, i to u vrijeme cvjetanja kadulje. Najkvalitetnija kadulja raste u području pokraj mora, kada zbog velikog broja sunčanih dana dolazi do stvaranja veće količine etarskog ulja. U svijetu je posebno cjenjena kadulja sa područja oko Jadranskog mora, jer ima etarsko ulje sa vrlo dobrim odnosom komponenti.

U kozmetičkoj industriji koristi se glikolni ekstrakt lista kadulje koji obiluje aktivnim principima. Najznačajniji su terpenoidi tujon i kamfor, monoterpeni, monoterpenoli, terpenski estri, seskviterpeni. Tu su potom i flavonoidi, fenolne kiseline, tanini, glikolna kiselina, vitamini C i P. Ekstrakt kadulje ima i antiseptična svojstva.

Koristi se u tonicima za njegu masnog tipa kože, u dezodoransima, kupkama, šamponima, pastama za zube. Vodeni ekstrakt lista kadulje može se koristiti i kao balzam za kosu.
Aromatično ulje kadulje, koje uglavnom sadrži do 20% čistog etarskog ulja kadulje, koristi se i u aromaterapiji za liječenje mnogobrojnih problema, ali i u tretiranju oštećene kože ili dermatoloških problema na koži.

Djevičansko saće

Prirodni pčelinji vosak proizvode pčele radilice koje ga izlučuju iz svojih osam pari žlijezda voskovnica. Za proizvodnju jednog kilograma voska potrebno je od 3,5-5kg meda, peluda i propolisa. Postoji više vrsta pčelinjeg voska.Vosak prve kvalitete je djevičanski vosak, dobiven iz djevičanskog saća, bijele je, do svjetlo žute boje, u ovisnosti od boje peluda i propolisa.

Dobiva se od voštanih poklopčića i djevičanskog saća izgrađenog bez satnih osnova u kojima matica ne polaže jaja. Vosak sadrži preko 15 vrsta različitih kemijskih tvari: 75% složenih eteričnih ulja, 15% mineralnih tvari, vitamina, naročito vitamina A.

Vosak se u narodnoj medicini koristi od davnina, lokalno kod rana, čireva, opeklina, športskih povreda, kao i u plastičnoj kirurgiji.

Vosak hrani, čisti i zateže kožu lica i tijela, širi krvne žile i potiče cirkulaciju.